– Koncerti etno muzike
– Otvaranje druge faze izgradnje i uredjenja pecine Ravnistarka /
– “Zlatne ruke” i druge pratece manifestacije
– 16. Festival televizijskog etnoloskog filma / FESTEF /
……………………………………………………………………………………….
Mi stojimo danas na razmedji dveju kultura koje se, istina, gotovo necujno ali uporno, bore za nadmoc. Po naseljenim i istaknutijim mestima narodna Muza jedva zivotari, a na mnogim je mestima i seoska Muza vec promukla. Zato je nemerljiva vrednost smotre izvornog narodnog stvaralastva “Homoljski motivi” koja, evo vec 40 godina u Kucevu traje i cuva od zaborava tvorevine narodnog duha, narodne obicaje, nazore, verovanja i praznoverice, predanje uopste, i jezik kao ogledalo narodnog misljenja, muziku, igru, instrument…sve ono sto cini unutrasnji i spoljasnji zivot narodni u najrazlicitijim pravcima.
Ucesnici Homoljskih motiva jesu narodni umetnici sirom Srbije. Mnogobrojni izvodjaci – igraci, pevaci, sviraci i obredari, kao dokazani cuvari svekolike muzicke tradicije i naseg folklornog nasledja. Ovo bogatstvo ponosno se pokazuje u svecanoj povorci predvodjenoj Vrhovnim pastirom. Narodnu nosnju kao izraz narodnog ukusa; korak i ton, crpljen iz gradje i nadahnuca narodnog zivota koje muzicar zaodene zvucima – tvorevine su i obelezje srpskog duha.
Jedna od zanimljivosti motiva jeste i tradicionalna prodajna izlozba, nadaleko cuvenog homoljskog sira za koji kazu da je jedan od najboljih u Evropi.
Deo narodnog zivota, obicaja i predanja je i hrana. Manifestacija “Zlatne ruke”, osmisljena je tako da sacuva dar nasledja starih vremena. Hrana se priprema na otvorenoj vatri, po starim receptima, na potpuno prirodan nacin. To obilje mirisa, ukusa i boja pleni i dusu i stomak i najprobirljivijih sladokusaca.
Veliko interesovanje posetilaca izaziva demonstriranje rucnog ispiranja zlata iz voda kristalno ciste reke Pek.Kazu da su jos Argonauti dolazili ovde u potrazi za zlatom i da su ga ispirali na ovcijim runima. Sada malo ko to radi, ostale su “starine” da pokazu kako se to nekada radilo.
Visednevna manifestacija ukljucuje i veliki narodni vasar kojim Kucevljani pokazuju da su Motive prihvatili kao svoj praznik. Danas je to spoj starog i modernog, prilika za vidjenje, razmenu iskustava, trgovinu i zabavu.
Veliku popularnost ima izbor za najlepsu pastiricu. Taj izbor jeste predstavljanje mladosti, lepote i zdravlja.
Srpska narodna muzika kazuje kako je srpski narod iz carstva zvukova probrao one koji su sa njegovim duhom, sa njegovom individualnoscu, u harmoniji, te da njima ispolji svoje osecaje. Pesma je i molitva i magija da coveka sreca prati, da mu godina bude bericetna, da mu se radjaju deca i mnozi stoka, da njiva rodi, da vocka oteza od ploda… Ona ga razlikuje od drugih naroda isto tako kao i jezik, kao i vez bogatstvom boja neodgonetnut do kraja. Narodna pesma je duhovna tekovina koja vojuje za nasu individualnost. Zar da ona ne bude osnovica na kojoj treba da pociva i iz koje treba da izvire melodija kojoj glasa daje narodni muzicar. Pevanje na glas ili na bas, srpska “dvojka” ili vlaska “cetvorka”, svejedno je, dusa je narodna ista.
Onima koji nikada nisu bili u ovom kraju, paznju privlace obicaji. Prema veoma zivoj narodnoj tradiciji, rusalski ritual se u ranija vremena odigravao na prostoru ispred pecine iz koje izvire Dubocka reka u kucevackom selu Duboka. Izvodjenje rituala se zasniva na teznji za uspostavljanjem veze sa dusama pokojnika i predaka, kao i na teznji da se ta veza ostvari izazivanjem ekstatickog stanja. Danas je to blaga slika svega toga, ali ipak glavni elementi rituala, prilagodjeni za scensko prikazivanje, docaravaju arhaicnost i negdasnju stvarnost poznatog Rusalijskog obreda.
U svom trajanju, “Homoljski motivi” su postali jedan pravi izvor saznanja folklornog, umetnickog, etnografskog i etnomuzikoloskog karaktera. Uvek isto i opet uvek razlicito, stvaraju nove mogucnosti u pronalazenju nacina za ocuvanje nase narodne bastine i nasih mnogostranosti. Prikupljaju se na obalama Peka svi ti plemeniti napori i htenja, mesajuci se i plodeci se medjusobno sa livadama i svilorunim stadima. Zri plodovlje duha i stvaralastva.
V.Krstic